Muslimani hoće Filareta!

Dvojica uvaženih Sjeničana, istoričar i predsednik Odbora Islamske zajednice Srbije, pisali patrijarhu Irineju. Ističu doprinos održavanju dobrih odnosa između dve verske zajednice.

dru-04-FILARET_620x0

VLADIKA Filaret bio je veoma agilan i dobronameran u održavanju dobrih odnosa između pravoslavnih vernika i muslimana. Molimo vas, zato, da ga vratite na tron Mileševske eparhije.

Da se razrešeni vladika vrati na čelo episkopije kojom je upravljao od 1999. godine, pismom su od patrijarha Irineja zatražili istoričar Salih Selimović i predsednik Odbora Islamske zajednice Srbije Hadži Mustafa Makić. Poglavara SPC oni su zamolili da Filareta vrati na raniju dužnost, ističući njegov doprinos toleranciji među stanovništvom Raškoj oblasti.

“Dobri odnosi između pravoslavnih vernika i muslimana na ovom izuzetno osetljivom prostoru najvažnije su pitanje u vreme koje je veoma teško za srpski narod i Srbiju i sve koji žive na ovom prostoru”, navedeno je u njihovom pismu adresiranom na Patrijaršiju u Beogradu.

Pismo dvojice uvaženih Sjeničana najnoviji je čin podrške muslimana iz Polimlja smenjenom episkopu Filaretu. Na adrese Patrijaršije i Episkopskog dvora u Prijepolju prethodnih meseci stigao je veliki broj pisama lokalnih muslimana, koji su tražili da Filaret ostane na čelu eparhije.

– Vladika se trudio i uspevao da sačuva visok nivo tolerancije među ljudima ovog kraja – kaže za “Novosti” Selimović, potpisnik apela. – Kao episkop podigao je veliki broj hramova. To je rezultat za svako poštovanje.

Vladika Filaret je tron Mileševeske episkopije ustupio na majskom zasedanju Sabora, koji je odlučio da ga razreši sa te dužnosti. Eparhija je do tada upražnjena, a njome upravlja vladika budiljansko-nikšićki Joanikije. Novi vladika, kako se čuje u crkvenim krugovima, biće gotovo sigurno izabran na prolećnom zasedanju sledeće godine.

ADRESA NA PLANINI

EPISKOPU Filaretu je posle suspenzije početkom marta ove godine određeno novo mesto boravka – Manastir Svetih vračeva na Vodenoj poljani na planini Zlatar. Reč je o usamljenoj bogomolji na gotovo 1.500 metara nadmorske visine.

Izvor: Novosti